Napisala:
Dijana Merey Sarajlija
Ilustracije:
Nika Sarajlija
Vizualno oblikovanje:
Dijana Merey Sarajlija
Fotografija:
Hrvoje Sarajlija
Originalna tipografija:
Nika i Luka Sarajlija
Opis:
dvostruka slikovnica; meki uvez; 23 x 23 cm; 44 stranica
Izdavač:
Listam, 2022.
Napisala:
Dijana Merey Sarajlija
Ilustracije:
Nika Sarajlija
Vizualno oblikovanje:
Dijana Merey Sarajlija
Fotografija:
Hrvoje Sarajlija
Originalna tipografija:
Nika i Luka Sarajlija
Opis:
dvostruka slikovnica; meki uvez; 23 x 23 cm; 44 stranica
Izdavač:
Listam, 2022.
Skrivajući se od lovačkih hajki, Lisac kraj šume otkriva novu zgradu – školu. Osluškujući kroz prozor dječje slovkanje, i sam nauči čitati te ubrzo postaje strastveni čitatelj. Poželi naučiti i pisati, kako bi i sam mogao pisati pjesme, romane, epove, novele… Ali u tome je jako nespretan, a zbog toga sve više i nesretan.
No, savjet mudre sove i vlastita odlučnost, kao i ustrajnost u svladavanju prepreka, vode ga na put pun uzbudljivih pustolovina koje ga, a da toga nije ni svjestan, usmjeravaju prema ostvarenja sna – njegove se dogodovštine prepričavaju „od krila do krila, od šape do šape, sve dok nisu stigle do jedne maštovite šlape“ čiji ih vlasnik naposlijetku zapisuje i tako posredno ostvaruje Liščev cilj. Je li ta šlapa pripadala Ezopu ili La Fontaineu, pitat će se s druge strane slikovnice Ptice radoznalice, svjedokinje Liščevih zgoda, a istovremeno i voditeljice u svijet književnih pojmova, vrsta i zanimljivosti.
Skrivajući se od lovačkih hajki, Lisac kraj šume otkriva novu zgradu – školu. Osluškujući kroz prozor dječje slovkanje, i sam nauči čitati te ubrzo postaje strastveni čitatelj. Poželi naučiti i pisati, kako bi i sam mogao pisati pjesme, romane, epove, novele… Ali u tome je jako nespretan, a zbog toga sve više i nesretan. No, savjet mudre sove i vlastita odlučnost, kao i ustrajnost u svladavanju prepreka, vode ga na put pun uzbudljivih pustolovina koje ga, a da toga nije ni svjestan, usmjeravaju prema ostvarenja sna – njegove se dogodovštine prepričavaju „od krila do krila, od šape do šape, sve dok nisu stigle do jedne maštovite šlape“ čiji ih vlasnik naposlijetku zapisuje i tako posredno ostvaruje Liščev cilj. Je li ta šlapa pripadala Ezopu ili La Fontaineu, pitat će se s druge strane slikovnice Ptice radoznalice, svjedokinje Liščevih zgoda, a istovremeno i voditeljice u svijet književnih pojmova, vrsta i zanimljivosti.
Priča o Liscu svojevrsna je oda basnama koje su, u specifičnoj duljoj formi od uobičajene, obilježje Dijaninog književnog stvaralaštva. Stoga ne čudi da je upravo ovu stihobasnu odabrala za početak izdavanja serije slikovnica kroz koje nas Ptice radoznalice na lepršav i neopterećen način vode u svijet umjetnosti, njezin svijet.
Simpatični lik Lisca rodio se još davne 2011. g., naravno iz rime Lisac – pisac. No, podsvjesni je poriv vjerojatno bila Dijanina zabrinutost za tatu koji je tada bolovao od neurovaskularne demencije i bilo je sve izvjesnije da se ne može prisjetiti niti svog života, a kamoli priča koje je davno Dijani u djetinjstvu pričao, izmišljajući ih na licu mjesta! Stoga je upravo njemu, koji nikad nije zapisao te svoje priče, posvetila Lisca.
Odmah po završetku teksta Lisca, Dijanine su vijuge počele oblijetati rime poput Ptica – slikarica, Paun – klaun i jedna koja se najbolje ostvaruje zagrebačkim naglaskom: Leptir – klavir. Sve su one tek puno godina kasnije odjednom razbistrile njezinu davnu želju da djecu razigranim tekstovima motivira na istraživanje umjetničkih čarolija. Odnekud je iskočila i Koza – roza, još davnije napisana priča čiji ju je lik mrava lako mogao uvesti i u seriju Što mravi znaju o ljubavi. Ali nije, nego je spremno dočekala ovaj ciklus, u koji će unijeti šarmantnu umjetnost plesa.
No, vratimo se Liscu, za kojeg je autorica, uz ostale upravo navedene četiri priče, dobila poticaj Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske za književno stvaralaštvo, a Ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba sufinancirao je njegovo objavljivanje. Unatoč tome, Lisac je prošao težak put i jedva se izvukao iz svog rova! Dijanina omiljena književna kritičarka nije ga baš najbolje prihvatila pa je i autorica i sama počela sumnjati u njegovu vrijednost, pogotovo nakon što se Liščeva sudbina nemogućnosti usvajanja vještine pisanja poigrala i sa stvarnim životom. Naime, pri prvom tisku dogodila se velika greška na naslovnici te su i slova i ilustracija bili mutni, tako da je cijela naklada morala biti ponovo tiskana. No, uporan kakav je, Lisac je ipak zaobišao ovu prepreku i došao do svojih čitatelja, baš kao pravi pisac!
Velika podrška nastajanju Lisca bila je Dijanina lektorica, Ivana Paljug, magistra hrvatskog jezika i fonetike. Njezino poznavanje svijeta književnosti, oduševljenje tekstom priče i prepoznavanje vještina Lisca da djecu odvede u taj svijet bilo je pravi melem za zacjeljivanje svake Dijanine dvojbe i posustajanja. Baš kao što je melem bio čuti osvrt na Lisca dvije uvažene stručnjakinje iz područja dječje književnosti, Mašu Rimac Jurinović i Sanju Lovrić Kralj, na promocijama slikovnice 25.2.2023. u 11 h u Knjižnici Kajfešov brijeg i 21.4.2023. u 18 h u Knjižnici Augusta Cesarca.
Podrška su, naravno, kao i uvijek bili Nika, Luka i Hrvoje. Nika je za ilustraciju ponovo odabrala tehniku asamblaža i ponovo od prve pogodila lik kakav je Dijana zamišljala! Slažući Liščevu dlaku višeslojnim procesom – rezuckanjem tkanine u obliku krznenih čuperaka, slaganjem na ranije definiran crtež, bojanjem tkanine, pa ponavljanjem svega od kolaža novina, Lisac je šarmantno oživio u svojem istovremeno lukavom i mudrom, ali i zaigranom, vrludavom i prevrtljivom liku, što je oštro oko Hrvojevog fotoaparata sve uspjelo prenijeti do pripreme za vizualno oblikovanje.
Liščeva borba sa slovima inspirirala je i Luku te je netom prije vizualnog oblikovanja slikovnice, Dijani za rođendan poklonio novi font – tipografiju izrađenu od svog simpatičnog dječjeg rukopisa (danas mu rukopis nije više dječji, ali je simpatičan, iako nečitljiv 😉). Tako je Lisac, ljubitelj čitanja i pisanja, dobio svoja sasvim originalna slova, koja su se svima u timu Listam toliko svidjela da su ih inkorporirali u sva nova izdanja slikovnica serije Što mravi znaju o ljubavi, kao i u kasnije izdane slikovnice Ptica radoznalica. Kakva su to slova možete vidjeti i ovdje jer ih upravo čitate 😉!
Pogledaj kako su nastale ilustracije za stihobasnu LISAC KOJI JE ŽELIO POSTATI PISAC
Recenzentice i Lisac s pticama na žicama
1. slikovnicu ovu u knjižnici posudi
2. pronaći u njoj ove novine se potrudi
3. putem e-maila dijana@listam.hr nam se javi
4. u poruku fotku sebe sa slikovnicom i/ili svoj komentar stavi
5. slikovnicu svoju povoljno nabavi!
Dvorski Leptir – glazbenik u duši, čije su za glazbu nadarene uši naročito obožavale zvuk klavira, po cijele dane sanja kako da ga i sam zasvira. (Je li u tome uspio ili nije i čije sve note ova slikovnica krije, saznajemo s njezine druge strane gdje o glazbi cvrkuću sa žica Pjevalica, Rugalica i Cvrkutalica.)
Rasplesana Divokoza – visokogorska dama shvatila je da u planinama ne pleše sama, da i drugi vole tuda plesnim koracima prolaziti pa pri plesanju mora malo više paziti.
(O kakvom se tu radi plesu, saznajemo ako uputimo se na ptičju adresu Lepršalice i Plesokrilca koji s druge strane slikovnice cvrkuću sa žica.)
Krava je tužna i sve se češće pita je li samo drugačija ili možda ružna. S druge strane Konj se svima smješka, dok se od prljavštine nervozno češka. (Nesretni su i Konj i Krava jer svi ih izbjegavaju osim malih mrava, a kad tu su mravi – i rješenje se iz trave brzo pojavi!)
Koka je sva važna sve gledala svisoka dok ju nije obuzela takva ljubav snažna da njezina važnoća nije više bila važna. S druge strane šik Bik koji je pratio svaki modni krik zaljubio u kravu zgodnu, ali grozno staromodnu. (Nije sretna Koka, a niti Bik, ali tu su mravi koji uvijek smisle za rješenje trik!)
Ovca iz Obrovca sanjala je steći puno novca i slavu, što joj je pomutilo i srce i glavu. S druge strane zbog Praseta svi su u svinjcu gladni, ali njemu su svi oni nebitni i jadni. (Ni Ovci, ni Prasetu ponašanje takvo ne donosi sreću, a kako biti sretniji šapnut će im mali mravi što livadom šeću.)
